Često postavljana pitanja

 

  • Tko i kada pokreće postupak lišenja poslovne sposobnosti
  • Kako pokrenuti razvod braka
  • Što raditi kada drugi roditelj ne plaća alimentaciju 
  • Tko može tražiti jednokratnu naknadu

 

TKO I KADA POKREĆE POSTUPAK LIŠENJA POSLOVNE SPOSOBNOSTI?

Centar za socijalnu skrb podnosi prijedlog nadležnom Općinskom sudu radi pokretanja postupka lišenja poslovne sposobnosti na zahtjev srodnika ili po službenoj dužnosti kada na temelju medicinske dokumentacije i ponašanja štićenika procijeni da su ugrožena njegova prava i interesi, da svojim ponašanjem ugrožava sebe i okolinu u kojoj živi, te kada nije svjestan svog ponašanja i postupaka. Prije pokretanja postupka prikupljaju se anamnestički podaci i medicinska dokumentacija a zatim se u tijeku postupka imenuje poseban skrbnik koji štićenika zastupa pri sudu.

ŠTO RADITI KADA DRUGI RODITELJ NE PLAĆA ALIMENTACIJU?

Obveza uzdržavanja djece je zakonsko pravo i obveza roditelja određena Obiteljskim zakonom (NN 103/15). Ukoliko roditelji žive odvojeno, a roditelj sa kojim dijete ne živi, ne doprinosi za uzdržavanje djeteta, tada drugi roditelj može tužbom tražiti sud da sud presudom obveže roditelja obveznika uzdržavanja na plaćanje uzdržavanja djeteta. Ukoliko postoji odluka/presuda kojom je roditelju određena obveza uzdržavanja za dijete, a isti ne doprinosi za uzdržavanje djeteta ili to čini neredovito ili u manjim iznosima od utvrđenog, tada drugi roditelj može kod nadležnog Općinskog suda prijedlogom zatražiti ovrhu koja se može provesti na novčanim sredstvima, nekretninama i pokretninama u vlasništvu ili suvlasništvu obveznika plaćanja uzdržavanja. Nadalje, po prijavi roditelja Centar za socijalnu skrb će podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja kaznenog postupka protiv obveznika uzdržavanja zbog neplaćanja uzdržavanja za dijete.
Sukladno čl. 7. st. 1. i 4. Zakona o privremenom uzdržavanju (NN br. 92/14) ako roditelj koji uzdržava dijete ne uspije u navedenim sudskim postupcima odnosno ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovom uzdržavanju u visini propisanoj Zakonom, ima pravo na privremeno uzdržavanje djeteta – djece ukoliko drugi roditelj ne ispunjava u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnog postupka radi ostvarivanja uzdržavanja. Pravo na privremeno uzdržavanje djeteta traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja najmanje u iznosu koji je Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja, a najdulje do tri godine, a pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Zahtjev se podnosi mjesno nadležnom Centru za socijalnu skrb.

KAKO POKRENUTI RAZVOD BRAKA?

Razvod braka može tužbom zahtijevati bračni drug, a oba bračna druga prijedlogom za sporazumni razvod braka Bračni drugovi se mogu sporazumjeti o sljedećim pravnim posljedicama razvoda braka:

  1. mjestu stanovanja djeteta, obiteljskoj kući ili stanu koji će predstavljati obiteljski dom, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom
  2. uzdržavanju djeteta
  3. uređivanju imovinskih odnosa bračnih drugova i
  4. uzdržavanju bračnog druga.

– Sporazum bračnih drugova o pravnim posljedicama razvoda braka sastavni je dio plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi te se mora biti u pisanom obliku.
– Ako bračni drugovi ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u svezi posljedicama razvoda braka nabrojenih pod 1. i 2. odluku o tim pitanjima sud će donijeti u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom, a za slučaj da bračni drugovi ne postignu sporazum o pravnim posljedicama razvoda nabrojenih pod 3. i 4. odluku o tome sud će donijeti na zahtjev bračnih drugova.
– Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju. Ako se namjeravaju razvesti na temelju sporazuma dužni su sastaviti plan zajedničke roditeljske skrbi, a ako ga ne sastave do okončanja obveznog savjetovanja dužni su pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije u protivnom ne mogu podnijeti tužbu za razvod braka.
– Sudski postupak oko podjele bračne stečevine ukoliko bračni drugovi imovinske odnose nisu uredili sporazumno pokreće se odvojeno od razvoda braka, kao zasebni sudski postupak

TKO MOŽE TRAŽITI JEDNOKRATNU NAKNADU?

Prema čl. 46 Zakona o socijalnoj skrbi (NN broj 157/13, 152/14 i 99/15), jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i slično.
Jednokratna naknada može se priznati zbog nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabava nužnih predmeta u kućanstvu i odjeće i obuće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama.
Jednokratna naknada priznaje se korisniku prava na smještaj u udomiteljsku obitelj koji je učenik osnovne ili srednje škole za kupnju obveznih školskih udžbenika, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi.
Centar za socijalnu skrb može iznimno priznati jednokratnu naknadu korisnicima usluge smještaja, odnosno organiziranog stanovanja u slučaju ako potreba nije zadovoljena u okviru usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.
Jednokratna naknada priznaje se kao pravo na novčanu naknadu ili kao pravo na naknadu u naravi. Jednokratna naknada može se priznati u naravi ako centar za socijalnu skrb utvrdi da postoji osnovana pretpostavka da korisnik naknadu neće koristiti namjenski.
Ukupni iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini ne može iznositi više od pet osnovica iz članka 27. stavka 2. navedenog Zakona za samca, odnosno sedam osnovica iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona za kućanstvo.

Dokumentacija koja je potrebna za podnošenje zahtjeva:

  • izjava o članovima zajedničkog kućanstva
  • potvrde o visini prihoda članova zajedničkog kućanstva koji ostvaruju prihode iz radnog odnosa, mirovine i drugo
  • uvjerenje Porezne uprave za sve punoljetne članove kućanstva
  • uvjerenje sa Zavoda za zapošljavanje za radno sposobne nezaposlene članove
  • uvjerenje sa Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje da radno nesposobni članovi kućanstva nisu korisnici mirovine
  • pismeni dokaz iz kojeg je vidljivo o kakvoj se potrebi za jednokratnu naknadu radi i dokaz o visini iznosa kojim se potreba može podmiriti.

 

Kontakt

Centrala: 022/886-042
Ravnatelj/ica: 022/888-339
Računovodstvo: 022/888-473
Telefax: 022/887-084
E: korisnik017@mdomsp.hr

Radno vrijeme

Ponedjeljak/petak: 7:00 - 15:00h
Stanka za odmor: 10,30 do 11,00 h
Rad sa strankama:
ponedjak/srijeda/četvrtak:
8:00 do 12:00h

Lokacija

Adresa:
Kardinala A. Stepinca 4
22320 Drniš

Karta - google

MDOMSP.hr

Centar za socijalnu skrb Drniš je javna ustanova osnovana Rješenjem Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku sukladno članku 117.st. 2. Zakona o socijalnoj skrbi.

Centar za socijalnu skrb Drniš. Sva prava pridržana.